Hrvatska filmska glazba relativno se rijetko izvodi i objavljuje na nosačima zvuka, premda je u toj specifičnoj vrsti moguće naći niz glazbenih tema koje se rado pjevaju i slušaju. Zato je CD Filmska vožnja Zagrebačkog orkestra ZET-a, s izabranim djelima široka ali pomalo zanemarena područja hrvatske filmske i televizijske muzike, hvalevrijedan pothvat. Na CD-u, Zagrebački orkestar ZET-a i dirigent Hrvoje Pintarić voze trasama najpopularnijih hrvatskih filmskih tema kako bi se u njima uživalo i izvan konteksta hrvatskih filmova i televizijskih serija. A riječ je o uspješnicama koje potpisuju veliki skladatelji poput Tomice Simovića, Arsena Dedića, Alfija Kabilja, Živana Cvitkovića, Miljenka Prohaske i Pere Gotovca.
Kompaktni disk otvara glavna tema crtanog serijala Profesor Baltazar Tomice Simovića, u vedru, svima nam poznatu tonu. Simović je bio jedan od članova Zagrebačke škole crtanog filma te je – premda je bio „samo“ skladatelj – pomagao ostalim autorima serijala (bilo ih je dvadesetak, a „glavnim“ se smatrao Zlatko Grgić, koji je i nacrtao Baltazara) da vizualno i zvučno ožive najpopularniji lik hrvatske crtanofilmske produkcije. Glazbena tema profesora Baltazara, melodija koju ćemo poželjeti zapjevati uz instrumentalnu verziju Zagrebačkog orkestra ZET-a, razveselit će svakog slušatelja Filmske vožnje, premda prava vožnja, linijom tramvaja broj 10 – koliko je glazbenih brojeva na ovom CD-u – tek počinje.
Televizijska serija Kuda idu divlje svinje iz 1971. bila je prva igrana hrvatska serija kojoj je autor dramaturg Ivo Štivičić. Glazbu za seriju skladao je ugledni hrvatski skladatelj i izvođač Miljenko Prohaska. S obzirom da Kuda idu divlje svinje govore o dvjema bandama, Prohaskina glazba donosi svojevrsni „namjenski“ džez i glazbene elemente tipične za američki film noir. Aranžer Damir Butigan za ovu je priliku osmislio suitu različitih glazbenih brojeva iz serije pokazujući da džez nije jedini Prohaskin izričaj te kako se u seriji pojavljuje u kombinaciji s nizom drugih glazbenih žanrova kao što su popularna glazba, „cigansko-narodnjačka“ glazba, pa čak i mjuzikl.
Muzika uvodne špice filma Glembajevi Arsena Dedića nezaobilazna je pri svakoj izvedbi hrvatske filmske glazbe u koncertnom izdanju. Tako je i na ovom CD-u. No u aranžmanu za puhački orkestar – jer original sviraju gudači – njezinoj mračnoj ekspresivnosti udahnjuje se nova boja i nov zvuk. Uvodna špica Glembajevih na CD-u zapravo uvodi u sljedeći broj, predstavljen nizom drugih, jednako važnih a dijelom manje poznatih skladbi Arsena Dedića. Te su kompozicije pisane za televizijske serije Jedrima oko svijeta Marija Saletta, Prosjaci i sinovi Antuna Vrdoljaka i U registraturi Joakima Marušića.
Glazba za televizijsku seriju Nikola Tesla još jednog doajena hrvatske filmske glazbe, Alfija Kabilja, također zvuči drukčije i novo u aranžmanu za puhački orkestar. Bez gudača koji u izvornoj verziji nadopunjuju simfonijski zvuk, Kabiljev filmski score u ovom je izdanju „gol“, ali zato naglašava skladateljevo majstorstvo kad je riječ o oblikovanju melodije. Ponovno je aranžer Butigan za potrebe Zagrebačkog orkestra ZET-a formirao suitu logično povezujući niz različitih i povremeno kontrastnih skladbi koje prate Teslin burni život u zaokruženu cjelinu.
Premda nastala davne 1980. godine, glazba televizijske serije Velo misto skladatelja Pere Gotovca još zrači toplinom, a njezina bliskost s dalmatinskom pjesmom, kao i njezina filmičnost, lako se povezuju s nizom dragih likova – Meštrom, Violetom i Pegulom, Strikanom i njegovim Netjakom, inženjerom Dujom. Melodija također budi asocijacije na Split, na prvu polovicu dvadesetog stoljeća, ali i na vještu spisateljsku ruku književnika i novinara Miljenka Smoje. Tik uz Gotovčevu partituru za Velo misto na CD-u stoji njegova muzika za Naše malo misto. Te su dvije glazbene partiture objedinjene u jedan broj. Glazba za Velo misto ozbiljnija je, pisana u širokom luku i pozorno uređena, dok je glazba za Naše malo misto „vrckavija“, pa čak uobličena u svojevrsni šaljivi glazbeni dijalog – baš kako i treba u kronici koju piše poštar maloga dalmatinskog mjesta na početku dvadesetog stoljeća slijedeći dogodovštine dotura Luigija i drugih živopisnih likova.
Dječji film Duh u močvari redatelja Branka Ištvančića nalazi se danas među obaveznim filmskim naslovima koji prate školsku lektiru. Roman Ante Gardaša bio je inspirativan i skladatelju Daliboru Grubačeviću, koji je priču o lovokradici u Kopačkom ritu i
skupini djece koja ga razotkriva iskoristio za stvaranje bogata